MAI ITA KO’ALIA KONA-BA KANKRU

🎧 EPIZÓDIU LET’S TALK CANCER UICC– SAÚDE FETO NIAN IHA INDO-PASÍFIKU

 

Iha epizódiu ne’e, podcast UICC- Let’s Talk Cancer konvida figura inspirativu husi Timor-Leste, feto ativista no fundadora hosi Fundasaun Alola, Sra. Kirsty Sword Gusmão atu koalia kona-ba urjénsia abordajen ida ne’ebé bazeia ba kultura ba kuidadu kankru feto nian iha rejiaun Indo-Pasífiku, partikularmente iha Timor-Leste. Modera husi Sr. Cary Adams, durante 20 minutus, Mana Kirsty Sword fahe nia hanoin sira kona-ba barreira jeográfika sira, estigma sosiál, no importánsia edukasaun saúde inkluzivu nian hodi hadi’a deteksaun lalais iha komunidade nia laran.

 

Keta lakon diskusaun inspiradora ida-ne’e—rona istória kompletu no deskobre oinsá esforsu sira bazeia ba komunidade bele transforma paizajen kuidadu kankru nian ohin loron!

Transkripsaun Podcast iha lian Tetun

Cary Adams: Benvindu mai iha epizódiu foun husi podcast Let’s Talk Cancer (Mai Ita Ko’alia kona-ba Kankru). Podcast ida ne’ebé ita esplora dezenvolvimentu foun, istória, no vizaun sira iha kontrolu kankru nian iha mundu tomak liuhusi esperiénsia husi foin-sa’e no maluk sira ne’ebé kapa’as. Ha’u mak imi-nia aprezentadór, Cary Adams, CEO husi Union for International Cancer Control (UICC), organizasaun ida ne’ebé tau hamutuk no fó apoiu ba komunidade kankru nian atu hamenus todan kankru nian iha mundu tomak. Iha epizódiu ne’e, ita foka liu ba kankru feto nian iha rejiaun Indo-Pasífiku no importánsia husi abordajen kulturál ba prevensaun no kuidadu kankru. Ita-nia konvidadu mak Señora Kirsty Sword Gusmão, ativista Austrália-Timor-Leste, Eis Primeira-Dama Timor-Leste nian. Nia mós nu’udar sobrevivente kankru susun nian no fundadora ba Fundasaun Alola, membru organizasaun UICC ne’ebé fó advokasia ba kuidadu kankru ba feto sira, ho foku ba koñesimentu kankru susun, edukasaun, no apoiu ba pasiente sira. Hamutuk ho nia, ita sei hateke ba situasaun feto sira ne’ebé hasoru kankru, liuliu kankru tolu ne’ebé oho ema barak liu iha rejiaun ne’e: kankru susun, kankru kanu-fatin (sérvix), no kankru pulmaun. Saida mak dezafiu sira ne’ebé feto sira hasoru hodi hetan tratamentu, no inisiativa saida mak la’o hela atu rezolve kestaun sira-ne’e? Ita sei diskute ho Kirsty kona-ba ninia serbisu ba direitu feto nian, kestaun ekidade ba populasaun sira ne’ebé seidauk hetan kobertura di’ak, no dezafiu úniku sira iha Timor-Leste no illa Pasífiku seluk hodi kontrola kankru. Ita mós sei esplora oinsá kolaborasaun bele dudu progresu no papél husi parseria sira hanesan Elimination Partnership in the Indo-Pacific for Cervical Cancer (EPICC). Nia mós lori perspetiva pesoál ne’ebé kle’an nu’udar sobrevivente kankru susun. Kirsty, kapa’as tebes hodi simu Ita iha ne’e.

 

Kirsty Sword Gusmão: Oh, ne’e ksolok boot ida. Ha’u sente privilejiu tebes.

 

Cary Adams: Ita-Boot nu’udar feto ne’ebé koñesidu tebes iha advokasia ba saúde no kestaun sosiál iha Timor-Leste no iha rejiaun. Bele fahe uitoan kona-ba Ita-Boot nia jornada no saida mak lori Ita-Boot foka ba saúde feto nian no kontrolu kankru? No mós kona-ba Fundasaun Alola?

 

Kirsty Sword Gusmão: Ha’u-nia motivasaun hodi harii Fundasaun Alola iha tinan 2001, tinan barak liubá, mai husi ha’u-nia observasaun katak, antes independénsia mós, feto sira-nia lian dala barak lakon de’it iha sosiedade ne’ebé domina husi mane (patriarkál). Alende ne’e, ho laran-metin, ha’u harii Alola hodi fó omenajen ba família ida husi sidade kosta súl nian, Suai, ne’ebé sira-nia oan-feto ho idade 15 ema foti sai obrigatoriu depois votasaun ba referendum iha 1999. Nia sai hanesan “troféu funu” ba xefe milísia ida iha área ne’ebá, lori nia hakat fronteira ba Timor-Osidentál no rai nia hanesan atan-seksuál. Sira husu ha’u atu halo buat ruma hodi oan ne’e bele fila fali ba sira, tanba iha violénsia ne’ebé hanesan depois referendu, sira mós lakon ona sira-nia oan-mane mesak ida ne’ebé tinan 13 de’it. Nu’udar inan no nu’udar feto, ha’u deside katak ha’u sei koko ha’u-nia kbiit tomak hodi ajuda feto ne’e bele hamutuk fali ho ninia oan. Ninia naran mak Juliana dos Santos no ninia naran-estimadu mak Alola. Tan ne’e, ha’u harii Alola hodi fó onra ba Juliana, maibé mós ba Juliana sira seluk ne’ebé sai vítima ba violénsia seksuál no bazeia ba jéneru durante períodu okupasaun Indonézia nian to’o independénsia.

 

Cary Adams: Istória ne’ebé triste tebes. Maibé, oinsá mak asuntu ne’e muda fali ba kankru? Ne’e mai husi ne’ebé?

 

Kirsty Sword Gusmão: Evolusaun Fundasaun Alola no ninia serbisu la’o hamutuk ho ha’u-nia jornada pesoál. Iha 2013, ha’u rasik hetan diagnóstiku kankru susun. Ha’u iha sorte boot tanba moris nu’udar ema Austrália no iha asesu ba kuidadu no tratamentu kankru ne’ebé kualidade aas tebes iha ha’u-nia sidade Melbourne. Tan ne’e, ha’u konsege hala’o ha’u-nia tratamentu ho susesu iha 2013. Bainhira ha’u fila fali ba Dili iha tinan ne’ebé hanesan, ha’u kuriozu tebes atu hatene saida mak esperiénsia feto Timorese sira-nian relasiona ho kankru. Antes ne’e, asuntu ne’e nunka liu iha ha’u-nia hanoin. Ha’u hahú husu informasaun no deskobre katak dadus kona-ba estatístika kankru, kankru susun, ka kankru feto nian seluk pratikamente laiha. Ha’u deside hodi harii grupu feto sobrevivente sira nian atu promove koñesimentu iha feto Timorese sira-nia leet kona-ba importánsia deteksaun sedu, no oinsá halo ezame rasik ba susun (SADARI). Programa Saúde Inan no Oan Fundasaun Alola nian la fó servisu klíniku, ami foka liu ba promosaun saúde. Iha tinan hirak foin la’o ne’e, kapa’as tebes atu rona husi onkolojista sira iha Ospitál Nasionál Dili ne’ebé dehan katak, dezde programa HALIKU harii, pasiente sira ne’ebé mai barak liután.

 

Ne’e hatudu katak edukasaun ne’e importante tebes. No liutiha tinan rua, HALIKU —ne’ebé mai husi lia-fuan Tetum: “Ha’u hili atu kura”—sai parte ofisiál husi programa Saúde Inan no Oan Fundasaun Alola nian. Ita bele haree integrasaun ida, bainhira ami ba komunidade hodi ko’alia kona-ba importánsia fó-susu; ami mós bele ko’alia ba feto sira oinsá fasil atu halo ezame rasik ba susun. Foin lalais ne’e, iha Setembru tinan kotuk, ami inagura mós Sentru Apoiu Kankru Feto nian nu’udar parte husi Alola nia kompromisu ba kuidadu kankru ne’ebé di’ak liu. Ne’e mak fatin hela-fatin ba feto sira husi áreas rurais ne’ebé karik deskonfia sira iha kankru susun maibé laiha kbiit finanseiru atu sustenta an bainhira iha Dili ba diagnóstiku no tratamentu.

 

Cary Adams: Ne’e kapa’as tebes. Parese katak tanba de’it iha trajedias ruma ne’ebé kona Ita-Boot, Ita-Boot laran-metin kedas atu rezolve fali problema sosiál ruma.

 

Kirsty Sword Gusmão: Di’ak, loos duni. Ida-ne’e hanesan pergunta ida ba ha’u:: oinsá mak ha’u bele transforma esperiénsia pesoál ne’ebé moruk no ladi’ak  ne’ebé ha’u hetan ho kankru susun nian sai fali naroman hodi ajuda feto sira seluk? Ida-ne’e halo parte iha husi jornada tomak Fundasaun Alola nian serbisu hanesan refleksaun husi realidade sira iha ha’u-nia moris rasik.

 

Cary Adams: Ha’u hanoin iha parte ruma Ita-Boot iha sorte tanba iha relasaun di’ak ho Melbourne. Sentru tratamentu kankru iha ne’ebá mak fantástiku tebes, sira la’o dook ona iha oin kompara ho parte mundu nian seluk.

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, loos duni.

 

Cary Adams: Mai ita ko’alia luan uitoan. Ita iha Timor-Leste, maibé oinsá ho rejiaun Indo-Pasífiku: buat ne’ebé Ita-Boot haree iha Ita-Boot nia rain hanesan mós ho buat ne’ebé akontese iha rejiaun laran?

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, ha’u bele dehan katak dezafiu barak ne’ebé pasiente feto no sistema saúde sira hasoru mak hanesan de’it. Ha’u hanoin dezafiu boot ida ne’ebé ami hasoru hodi hamenus todan husi moras kankru ba feto sira iha Timor-Leste mak, hanesan ha’u temi ona, edukasaun; maibé mós fiar kulturál tradisionál, sente moe no pobreza, mós kestaun jeográfiku. Timor ne’e rain ida ne’ebé foho barak; populasaun sira hela namkari. Tan ne’e, la fasil ba feto sira, liuliu iha áreas rurais ne’ebé laiha osan, atu to’o ospitál referál ne’ebé besik liu, saida tan ba Ospitál Nasionál iha Dili.

 

Cary Adams: Esforsu hodi hato’o informasaun ba komunidade sira la’o di’ak ka lae? Ita-Boot sente katak imi konsege to’o duni komunidade sira ne’e no ema sira agora iha ona koñesimentu no koko atu halo ezame rasik no mós mai iha sentru?

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, ami hala’o ona workshop no semináriu atus ba atus iha rai laran tomak dezde HALIKU harii. Ami foka liu ba grupu sira ne’ebé iha risku aas, inklui mós feto relijioza sira (madre), no foin-sa’e barak—ha’u hanoin kazu kankru susun no kankru feto nian seluk iha foin-sa’e sira aumenta barak tebes iha rejiaun ne’e, no Timor-Leste mós hanesan de’it. Tan ne’e, ami halo serbisu barak hodi ko’alia ho estudante sira, estudante feto sira, no ami deskobre katak sira barak haktuir fali katak bainhira sira fila ba uma, sira ko’alia ho sira-nia inan, sira-nia tian, no feto seluk iha família laran. Nune’e informasaun ne’e espalla ba bebeik, no hanesan ha’u temi ona, ne’e rezulta iha aumentu signifikativu ba númeru pasiente kankru no feto sira ne’ebé mai iha Ospitál Nasionál Dili hodi hetan diagnóstiku no tratamentu.

 

Cary Adams: Klaru katak objetivu mak atu hetan sira iha fase ida ka rua bainhira tratamentu sei efikás liután. Ne’e problema komun ida iha mundu tomak, mudansa faze, hodi halo ema aprezenta sedu. Ita hatene katak la’ós kankru susun de’it, iha mós kankru servikal no kankru pulmaun ne’ebé sai asuntu boot ba feto sira. Iha mós illa Pasífiku sira seluk situasaun ne’e hanesan?

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, ha’u fiar katak kankru susun, kankru servikal, no kankru pulmaun mak kankru ne’ebé oho ema barak liu, la’ós de’it iha Timor-Leste maibé iha rejiaun laran tomak.

 

Cary Adams: Tuir Ita-Boot nia hanoin, dezafiu boot liu mak saida? Edukasaun ba feto sira? Ita-Boot temi ona dezafiu lojístika no finanseiru. Oinsá fali ho apoiu husi governu? Governu fó apoiu ba feto sira atu ajuda sira ka lae?

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, governu fó fundus hodi ajuda pasiente kankru sira bá halo tratamentu iha estranjeiru. Iha ne’e, servisu kímoterapia (chemotherapy) báziku de’it mak iha; sistema públiku laiha mamografia (mammography), no laiha radioterapia (radiotherapy). Iha kazu barak, feto sira laiha opsaun seluk duké bá estranjeiru. Governu fó duni apoiu ba ida ne’e, maibé klaru katak sira la konsege ajuda pasiente kankru ida-idak. Iha ne’e mak mosu kestaun kona-ba igualdade—feto sira ne’ebé moris di’ak uitoan bele selu rasik sira-nia tratamentu iha Malázia, Indonézia, ka Austrália. Maibé, se Ita mak feto kiak ida husi foho, Ita laiha opsaun ne’e. Ha’u fó ezemplu, selu dolar 50 de’it ba biópsia hodi analiza rezultadu iha Indonézia mós susar ona ba feto barak, saida tan atu selu osan ba estranjeiru no hetan tratamentu kompletu ne’ebé dala barak presiza mós vizita regular. Ne’e duni, realidade ne’e dook tebes husi kbiit feto Timorese sira-nia maioria.

 

Cary Adams: Ne’e istória ne’ebé ami rona mós husi parte mundu seluk, realidade katak ema kiak sira susar tebes atu hetan tratamentu ba sira-nia moras. Oinsá fali ho programa sira ne’ebé “apropriadu ho kultura”? Ne’e fraze ne’ebé ami uza, Ita-Boot hanoin ne’e buat ida ne’ebé importante hodi asegura katak feto barak tan mak mai hodi aprezenta an sedu no komprende asuntu ne’e? Ita temi ona igreja no buat seluk; oinsá Ita-Boot hili dalan ne’ebé di’ak liu hodi hato’o informasaun ba komunidade sira?

 

Kirsty Sword Gusmão: Sin, klaru katak sensitivu ba impedimentu espesífiku kulturál  sira ne’ebé hapara feto sira hodi bá halo rastreiu (screening) no tratamentu kankru mak buat ne’ebé importante tebes. Porezemplu, programa HALIKU husi Fundasaun Alola la dehan ba pasiente feto sira atu husik de’it ai-moruk tradisionál, ne’ebé ema barak uza, maibé ami sujere atu uza ai-moras tradisionál hodi kompleta fali ho abordajen médiku osidentál (doutór sira-nian). Ami ko’alia ba sira kona-ba kazu feto sira ne’ebé depende liu ba ai-moruk husi du’ut sira durante tempu naruk, no bainhira sira mai ospitál, sira-nia kankru iha ona estajiu haat, ne’ebé susar ona atu salva sira-nia moris. Ne’e mós kona-ba dezenha intervensaun espesífiku ne’ebé hatán ba dezafiu husi feto sira ne’ebé vulnerável liu. Porezemplu, Sentru Apoiu Kankru Feto HALIKU ne’ebé ha’u temi ohin. Ba feto barak, atu husik sira-nia família durante loron rua de’it hodi bá Dili ba konsulta diagnóstiku mós susar tebes. Sé mak sei tau matan ba sira-nia oan ki’ik sira? Ami-nia sentru ne’e bele simu la’ós de’it pasiente feto, maibé mós ninia akompañante ida no ninia oan sira. Ami iha kuziña no feto sira bele te’in ba sira-nia an ka ema seluk mak prepara hahán ba sira. Iha parte serbisu hamutuk ho madre sira, feto sobrevivente kankru ida ne’ebé ajuda ha’u harii HALIKU mak madre ida ne’ebé diagnose kankru iha tempu ne’ebé besik hanesan ho ha’u. Ami uza nia hodi konta ninia istória, hodi esplora fatór risku sira, no koko atu hasai sentimentu ta’uk no estigma ne’ebé ligadu ho kankru. Iha mós superstisaun barak. Iha fiar katak se Ita iha kankru, ne’e tanba ema mak fó malisan (cursed) no feto sira dala barak ema dudu sees, no ne’e la’ós ba feto de’it maibé ba mane mós, no dala barak ema la fó apoiu tanba fiar katak ema ruma fó “matan-aat” ba sira no sira presiza kura-na’in tradisionál hodi kura sira.

 

Cary Adams: Haree ba, ne’e la justu tebes, loos ka lae? Ema ne’ebé koitadu ona ho moras kankru tenke hasoru tan estigma no buat seluk tan? Ami foin lalais ne’e hala’o kampaña ida iha Loron Mundiál Kankru ho naran Upside Down (Moris Nakfilak), ne’ebé ninia mensajen mak “kankru halo ha’u-nia moris nakfilak”, no ita rona istória barak iha ne’ebé kankru loloos duni nakfilak sira-nia moris iha mundu tomak. Triste tebes. Ita ko’alia kona-ba governu ohin, programa sira ne’ebé Ita-Boot hala’o ne’e inklui ona iha estratéjia nasionál nian ka Ita-Boot hala’o sira mesak de’it nu’udar fundasaun? Ita-Boot iha apoiu husi governu hodi halo ida-ne’e?

 

Kirsty Sword Gusmão: La barak iha parte apoiu finanseiru. HALIKU hetan fundus liuliu husi filantropia, husi doasaun setór privadu, maibé ami iha komunikasaun no koordenasaun regulár ho Ministériu Saúde. Ami harii komité kankru susun nian lalais kedas depois ami harii HALIKU, no iha ne’ebá iha onkolojista sira no siriurjiaun sira husi Ospitál Nasionál Dili, mós ofisiál sira husi Ministériu Saúde. Ami asegura katak ami nafatin iha kontaktu regulár. Ami informa sira kona-ba saida mak ami halo, konvida sira atu partisipa iha ami-nia programa sira, no anima sira to’o ne’ebé bele atu integra serbisu ne’ebé ami halo ne’e ba sira-nia programasaun rasik. Hanesan Ita bele imajina, iha dezafiu barak iha saúde primária iha rain ida ne’e ne’ebé governu sei luta hela atu rezolve. Maski nune’e, iha mós progresu boot barak ne’ebé akontese ona. Malária lakon ona husi Timor-Leste. Iha taxa mortalidade infantil no inan ne’ebé ki’ik liu. Iha progresu maka’as iha áreas barak, maibé ha’u tenke dehan katak kuidadu kankru seidauk sai prioridade boot tebes. Tan ne’e mak ha’u hanoin ami-nia knaar atu fó hanoin nafatin ba governu kona-ba impaktu triste moras ne’e nian ba ema ida-idak, ba família, no ba moris sosiál mak buat ne’ebé esensiál.

 

Cary Adams: Ne’e realidade ida mós iha mundu tomak. Iha ona foku barak ba moras hada’et sira hanesan Malária, TB, HIV/AIDS, no saúde inan-oan, no ne’e loos duni. Dehan katak dezde inísiu sékulu ne’e, ne’e mak sai foku boot ba fundus globál. Ha’u hanoin ita to’o ona iha estajiu ida ne’ebé moras la-hada’et sira komesa barak liután. Ema foin komesa iha koñesimentu, governu sira komesa haree ba buat ne’e, iha planu kontrolu kankru nasionál barak liután. Ha’u iha esperansa katak ita sei haree investimentu barak liután iha sistema saúde ba kankru iha futuru. Mai ita fuan-metin ba ida-ne’e.

 

Kirsty Sword Gusmão: Laloos duni. Triste tebes bainhira ita haree. Ha’u hanoin maizumenus dolar millaun 30 to’o 40 kada tinan mak governu gasta hodi haruka pasiente sira bá estranjeiru atu hetan tratamentu. Tuir ha’u-nia hanoin, di’ak liu gasta parte ruma husi osan ne’e hodi hadi’ak servisu sira, treinu di’ak liu ba profisionál saúde sira, ba espesialista sira, nune’e feto sira ne’ebé la konsege sosa mós pasaporte ba sira-nia an rasik mós la lakon oportunidade hodi hetan tratamentu.

 

Cary Adams: Agora, ha’u hanoin Ita-Boot mós envolve iha Elimination Partnership in the Indo-Pacific for Cervical Cancer, projetu EPICC. Programa ne’e lidera husi Professora Karen Canfell ne’ebé kapa’as tebes, ne’ebé ita hotu gosta nia. Ita-Boot hanoin oinsá importánsia ida-ne’e iha rejiaun laran? Saida mak Ita-Boot nia envolvimentu?

 

Kirsty Sword Gusmão: Ha’u rasik seidauk iha esperiénsia direta serbisu ho ekipa EPICC iha terrenu iha Timor iha ne’ebé sira hala’o hela rastreiu (screening) ba kankru serviku. Ne’e buat ida ne’ebé ha’u bele mehi de’it tinan sanulu liubá, maibé ha’u no ekipa Alola iha kontaktu barak ho Vice-Lider Professora Deborah Bateson, no ami admire tebes ninia enerjia no dedikasaun. Iha semana tolu de’it, 90% husi labarik feto ho tinan 11 to’o 14 simu ona vasina HPV. Ha’u fiar katak númeru ne’e di’ak liu fali Austrália nian ne’ebé iha de’it 81.1%. Ida ne’e serbisu extraordináriu tebes, no feto barak liu mak mate iha Timor no iha rejiaun laran tanba kankru servikál. Ida-ne’e trájiku boot ida, trajedias tebes.

 

Cary Adams: Sin, ne’e trajedias, maibé agradese ba Maromak katak ne’e kankru ida ne’ebé ita hatene ita bele elimina (halakon) ho tempu. Istória ne’ebé kapa’as, loos ka lae? Ita bele vasina sedu, deteta no trata antes nia sai kankru. Ha’u nota mós katak Timor-Leste foin lalais ne’e tama ona ba ASEAN. Oportunidade saida mak Ita-Boot haree ho ida-ne’e ba Timor-Leste?

 

Kirsty Sword Gusmão: Laloos duni, ne’e dezenvolvimentu ne’ebé foin akontese. Timor-Leste foin tama ba ASEAN iha Outubru tinan kotuk. Timor-Leste iha buat barak ne’ebé hanesan ho membru estadu ASEAN seluk iha parte populasaun, asesu limitadu ba imajen diagnóstiku no teste molekulár sira, liuliu iha áreas dook husi sidade kapitál. Ha’u fiar katak iha poténsia boot ba kolaborasaun no apoiu ba malu, liu-liu mós finansiamentu uitoan.

 

Cary Adams: Haree ba, bainhira de’it Ita-Boot haree oportunidade ruma, Ita-Boot avansa 100%. Saida mak Ita-Boot nia planu tuir mai ba buat ne’ebé Ita-Boot sei halo iha rejiaun ne’e dook liu fali Timor-Leste? Ita-Boot iha planu ruma atu hadi’ak oinsá feto sira hetan apoiu no edukasaun kona-ba kankru, hanesan Ita-Boot halo ona iha Timor-Leste? Ita-Boot haree Ita-Boot nia an sei iha papél ruma iha rejiaun laran?

 

Kirsty Sword Gusmão: Ha’u-nia foku iha tinan hirak foin la’o ne’e barak liu iha área edukasaun, liuliu promove edukasaun multilingue (lian barak), ne’ebé fali mós, sai dezafiu no nesesidade boot ida. La’ós de’it iha Timor-Leste, maibé rejiaun Ázia-Pasífiku tomak mak rejiaun ida ne’ebé iha lian barak liu iha mundu, maibé realidade katak foin-sa’e uitoan de’it mak loloos iha oportunidade hodi hetan edukasaun iha sira-nia lian-inan rasik. Ne’e sai ha’u-nia foku boot tebes durante tinan lima ka uitoan resin ne’e.

 

Cary Adams: Ha’u iha kolega ida ne’ebé uluk profesór no agora serbisu iha saúde globál. Nia dehan: “dala ida sai profesór, sei sai profesór nafatin”, no Ita-Boot mós hatudu duni realidade ne’e. Agora ha’u koñese ema na’in-rua iha ha’u-nia moris ne’ebé uluk hanorin no depois tama mai saúde globál. Obrigadu barak tanba sai parte husi ami-nia mundu, no ha’u apresia tebes Ita-Boot ko’alia ho ami ohin. Obrigadu barak.

 

Kirsty Sword Gusmão: Oh, ksolok boot ida. Obrigadu.

 

Cary Adams: Obrigadu barak tanba rona ona epizódiu Let’s Talk Cancer ida ne’e. Se imi gosta podcast ne’e, favor fó rating no subsreve (subscribe) hodi bele hetan konteúdu barak tan kada fulan. Se imi hakarak hatene liután kona-ba serbisu UICC nian, vizita UICC.org ka tuir ami iha média sosiál. Kankru feto nian ne’e importante tebes ba UICC, no ne’e sei sai foku atensaun nian iha tinan hirak tuir mai ne’e, no sei sai mós tópiku iha Kongresu Mundiál Kankru nian ne’ebé ami sei hala’o iha tinan hirak ne’e nia laran. Tan ne’e, favor mai hamutuk ho ami se imi hakarak hatene liután saida mak ita bele halo ba kankru feto nian. Atu to’o hasoru fali lalais.

AI illustration photo of UICCPodcast, designed by Alolamedia

Share this:

Like Loading...